2009-03-19 , Autor: Kristijan Tićak, Slike: Motorevija

Koliko je motociklista stradalo u Hrvatskoj u 2008. godini? Odlučite li istraživati putem interneta pa utipkate pojam - „stradao motociklist“, pretraživač će vam izbaciti 30.300 internetskih stranica na kojima se spominje traženi pojam.

S druge strane, MUP-ova je statistika u apsolutnim brojkama na svu sreću nešto blaža, no još uvijek – daleko od optimistične. Naime, u 2008. godini ponovno bilježimo porast broja smrtno stradalih motociklista i mopedista. Preminulo ih je čak 113, što je sedam više nego lani. Prednjače motociklisti – njih 90, ostatak otpada na vozače mopeda.

Što može biti još šokantnije od tih brojki? Pa, recimo to da gotovo polovina smrtno stradalih (47) u trenutku nezgode nije nosila zaštitnu kacigu – scenarij koji je repriza onog iz 2007.
Štoviše, probuđivanje svijesti o nošenju kacige nisu potpomogle ni strože kazne za njezino nenošenje u „osvježenom“ ZSPC-u (1000 kn) ni silne MUP-ove preventivne televizijske i radijske kampanje. Ove su se posljednje doduše vrtjele pretkraj jeseni i početkom zime kada je dvotočkaša na cesti bilo osjetno manje nego primjerice ljeti no – bolje ikad, nego nikad.

Da su vjetar u kosi i sunce u naočalama još uvijek jako „in“, pokazuje i broj ozlijeđenih koji nisu nosili kacigu – od 3580 njih 841, odnosno 23,5 posto u trenutku nezgode nije imalo kacigu na glavi.
Taj trend je dakako već uobičajeno najjači u priobalnom području gdje se kao apsolutni rekorder ističe Zadarska županija (čak 48,6 posto stradalih nije nosilo kacigu na glavi), a slijede Zagrebačka (29,8 posto), Splitsko-dalmatinska (25,8 posto) te Dubrovačko-neretvanska županija (26,9 posto). Svijetli primjer su pak motociklisti Primorsko-goranske (8,6 posto) te Istarske (7,8 posto) županije.  

No, ne može se osporiti ni činjenica da ima i pozitivnih pomaka, što pokazuje primjerice ukupan broj nezgoda u kojima sudjeluju motociklisti i mopedisti, a koji je u padu. Naime, stradalo je 50 motociklista (ukupno 2771) te 131 (ukupno 2771) mopedist manje nego 2007. Ipak, ovo se smanjenje može smatrati uspjehom jer se naprosto mora uvažiti i činjenica da je svake godine vozni park te kategorije u Hrvatskoj bogatiji za oko 4000 motocikala te čak 20.000 skutera i mopeda.

Što su bili glavni razlozi stradavanja motociklista u 2008. godini? Ponajprije brzina neprimjerena uvjetima na cesti (900) te nepoštivanje prednosti prolaza (464) koji su u brojkama gotovo istovjetni kao lani, a čine skoro polovicu ukupnog broja nezgoda.

Isto tako, koliko aktualni Zakon o sigurnosti prometa na cestama nije do kraja dorađen, vidljivo je i pri pogledu na kategoriju „mladih vozača“. Naime, poznato je da ZSPC mlade vozače (od 16 do 24 godine starosti) smatra primarno ugroženima, pa im je stoga i ograničio upravljanje nekim motociklima. Da podsjetimo - cijeli je slučaj još uvijek na Ustavnom sudu, gdje se preispituje usklađenost ZSPC-a s temeljnim odredbama Ustava, poput recimo zabrane diskriminacije. No, vidljivo je da je broj poginulih vozača jednako visok i u dobnoj kategoriji od 31 do 45 godina (33) što ustvari govori da se prometne nezgode ne događaju samo zbog „mladosti“, već uvelike i zbog nedostatka iskustva. Upravo na tome bi se u budućnosti ponajviše trebalo poraditi, jer sada je već svima jasno da motocikl može kupiti gotovo svatko tko u džepu ima nešto šušteće monete ili pak magičnu plastičnu karticu, no da na njemu preživljavaju samo oni koji se u prometu pridržavaju propisa te oni koji podjednako paze i na sebe i na druge sudionike.