Pripreme za projekt trajale su godinu dana, no Zagreb se može pohvaliti da je 11. srpnja 2016. uveo tim hitne medicinske pomoći na motociklima. "Nismo izmislili toplu vodu", riječi su Dubravka Huljeva, ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, i s time se posve slažemo. Brojne europske metropole, pa i susjedna Ljubljana, već godinama koriste timove hitne medicinske pomoći na motoriziranim dvokotačima.


Razlog je vrlo jednostavan - za razliku od kombija, skuter se kudikamo lakše probija kroz zagušeni promet u gradskim centrima. Zašto baš skuter? Za razliku od motocikla, nudi veću dozu praktičnosti i velik prostor pod sjedalom za smještanje potrebne medicinske opreme. Naime, motocikl bi bilo neophodno opremiti bočnim koferima koji znatno proširuju bočnu siluetu te samim time otežavaju provlačenje između kolona vozila. Za tu se svrhu Yamaha X-max 400 pokazala ponajboljim izborom, jer pod sjedalom nudi dovoljno prostora za smještanje dvije integralne kacige (ukupno 37 litara), a tu je i originalni top-case s ugrađenim rotirajućim svjetlom.

"Najviša brzina nije bila u prvom planu, već je naglasak stavljen na žustru startnost i jednostavnost upravljanja zahvaljujući variomatskom prijenosu", dodaje Huljev, naglašavajući kako je motor od 400 ccm optimalan izbor. Na javnom natječaju, Yamaha je izabrana za dobavljača te su za potrebe pilot projekta isporučena dva posebno opremljena X-maxa 400 u, sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom jačine 120 db.


Tijekom pripreme projekta, pokazalo se da neće biti nikakvih problema s pronalaženjem adekvatnih ljudskih kadrova. Naime, među iskusnim medicinskim tehničarima nekolicina njih su strastveni motociklisti (uključujući i ravnatelja Zavoda!), pa su na internom natječaju odabrana trojica vozača, koja su prošla i dodatnu edukaciju. Branimir Bauer jedan je od njih, a pamtit ćemo ga kao medicinskog tehničara koji je odradio prvu intervenciju na motoru ikad. Smjena mu traje od 7-19 sati, u vrijeme najvećih prometnih gužvi, a inicijalna lokacija je u centru Zagreba, u Đorđićevoj ulici. Ta je lokacija odabrana jer pokriva područje najjače zagušenosti prometom tijekom dana, a vremena čekanja su u tom dijelu grada najdulja.


Iskusni dispečer procjenjuje situaciju te motocikl upućuje paralelno s medicinskim timom uvijek kada se predviđa njegov brži dolazak na mjesto intervencije. U prvom stupnju hitnosti (crveno), minute igraju odlučujuću ulogu jer je riječ o stanjima koja ugrožavaju život (prestanak disanja, prestanak rada srca, teže ozljede, gušenja, velika krvarenja...), pa je ključno držati vrijeme intervencije ispod pet minuta. Taj je cilj ispunjen, za razliku od kombija kojem treba prosječnih osam, motoru je potrebno upola manje!

"Probajte ne disati samo jednu minutu, pa ćete još lakše pojmiti ovu razliku", ističe Huljev, koji nam je otkrio i financijski dio ove priče. Naime, dva posebno opremljena skutera i sva pripadajuća medicinska oprema koštali su 230.000 kn, a od svega ne bi bilo ništa da Grad Zagreb nije osigurao potrebna sredstva. Autor ovih redaka odmah je počeo povlačiti paralele i zaključio - pa to je cijena jednog VW Passata, a koliko se sličnih limuzina, često i nepotrebno nabavlja pri obnovi voznih parkova?! Stoga nema druge nego zaključiti da opisani "pilot-projekt" mora što prije postati "stalni postav", i to ne samo zagrebačke već i hitne pomoći drugih hrvatskih gradova, posebice onih uz obalu koji su dodatno zagušeni prometnim gužvama u jeku turističke sezone.



Oprema interventnog skutera:

- automatski vanjski defibrilator
- set za osiguranje dišnih putova
- respirator s maskom i balonom
- set za osiguranje venskog puta
- aspirator
- pulsni oksimetar
- infuzije, udlage, zavoji...