2010-09-07 , Autor: Eva Breute, Ralf Schneider, Danijel Puljek, Slike: Motorevija | |
![]() |
|
Huču, bruje, buče, trube i riču, svaki na svoj način. Pa ipak, na koji način motocikli dobivaju svoj karakterističan zvuk? Kod mnogih proizvođača su za idealnu zvučnu kulisu zaduženi apsolutni stručnjaci.
U prošlosti je tipičan zvuk motocikla nastajao više-manje slučajno: cilj je bio izvući što više konjskih snaga, a zvuk je dolazio sam po sebi. Kasnije su se pojavile norme o dozvoljenoj razini buke.
Snažni tonovi iz zadimljenog ispušnog topa su u ime zakona pretvoreni u prigušeno šuštanje, koje je u jednakoj mjeri živciralo i vozače i proizvođača. Ton, prema njihovim spoznajama, i kod motocikala čini muziku. Tupo bubnjanje, duboko tutnjanje i promuklo huktanje bude emocije - potencijalni kupac, kojeg nakon aktivacije gumba za start prođu ugodni žmarci po leđima, puno je skloniji kupnji.
Predvodnik na tom području bio je Harley-Davidson. Već od početka 90-ih ova tvrtka intenzivno je brinula o idealnom brborenju svojih dvocilindraša te je 1994. čak pokušala zaštititi svoj karakteristični zvuk u praznom hodu poznat pod nazivom „potato, potato“, iako bez uspjeha. Harleyev primjer bio je dobra škola.
U međuvremenu su se kod gotovo svih proizvođača javili odjeli pod nazivima dizajn zvuka, akustični inženjering ili kvaliteta zvuka. A svima je cilj jednak: učiniti zvuk njihovih motora pamtljivijim i ugodnijim. Osnovni preduvjet je pritom, htjeli mi to ili ne, pridržavanje normi o dozvoljenoj razini buke. Uz to inženjeri koji su specijalizirani za akustiku imaju dva zadatka. S jedne strane trebaju eliminirati neugodne zvukove koje proizvodi motocikl ili ih barem prigušiti, a s druge strane trebaju iz ispušnih lonaca izmamiti harmonične zvukove. „Učinite mehaniku što je više moguće bezvučnom, a da pritom ispuh zvuči što je dublje i glasnije moguće“, ovako je Gary Gray sažeo načelo tvrtke Victory, malog američkog proizvođača motocikala.
Kako bi se to postiglo, Victory podvrgava svoje divove s V2 motorima pomnim analizama frekvencije, na računalu, ali i u laboratoriju. Sve komponente okvira i ovjesa se dizajniraju na način da vibracije motora ne potenciraju njihovu vlastitu frekvenciju. Umjesto zveckavih lanaca Victory u motoru koristi zupčani pogon, kao zadnji pogonski sklop koristi zupčasti remen te dizajnira kućišta čije su stjenke debele po jedan prst- sve sa ciljem da pomakne basove iz ispuha u središte zvučnog zbivanja. „Našim kupcima je zvuk jednako bitan kao i druge odlike. I od zvuka zahtijevaju maksimalan užitak“, obrazložio je Gray trud koji se ulaže u dizajn zvuka.
I u BMW-u su svjesni činjenice da kupci postaju sve zahtjevniji po pitanju zvuka. Kako bi se eliminirale neželjene vibracije ili vlastite frekvencije ovaj proizvođač posegnuo je za mnogim profinjenim pomagalima. Najrastrošniji je pritom akustičko-aerodinamički tunel. U njemu se postiže strujanje zraka pri brzinama od do 200 km/h bez zvuka. Zvukove koji pritom nastaju proizvodi isključivo predmet koji se testira. Na motociklu se nalazi lutka s umjetnom glavnom u skladu s normama, koju akustičari diljem svijeta koriste kod svojih laboratorijskih pokusa. Nakon što tehničari aktiviraju turbinu, zvukovi vjetra se snimaju digitalnim putem i to na način na koji ih čuje vozač. „Na temelju brzine vjetra i frekvencije zvuka šištanja možemo izračunati širinu proreza te ju eliminirati kao izvor ometajućih zvukova“, ispričao nam je inženjer za akustiku, Michael Schmalenberger.
BMW u svojoj potrazi za zvukom vodi ujedno računa i o suvozaču, jer ni njemu ne žele priuštiti neugodno iskustvo s bukom. Uložena sredstva pritom ovise o modelu: kod super sportskih modela poput S 1000 RR, kod kojeg su suvozači rijetkost, ulaganja su ograničena, kod tourera poput modela K 1300 GT značaj tih mjerenja znatno raste. Umjetničku slobodu Schmalenberger dobiva kada se sa svojim kolegama može okušati u ulozi kompozitora zvuka. Kod BMW –a je to već dugogodišnja praksa, što se može dokazati na primjeru cruisera R 1200 C, koji je na tržište stigao 1997. „Tada smo u ispuh stavili specijalne pregrade kako bi basovi bili prigušeniji i time tipičniji za cruiser“ prisjeća se inženjer.
Načelno pak koncepcija zvuka započinje daleko prije nego li što se izgradi i prvi prototip, prilikom izračuna novog modela na računalu. Pritom se pretežito vodi računa o tri važne komponente od kojih se zvuk sastoji: usis zraka, mehanički zvukovi motora i ispušnog sustava. Uporišna točka je pritom raskošni trodimenzionalni softver, koji nam je Stefano Tarabusi iz Ducatija razložio na primjeru novog modela multistrada. Kod drugih ispušnih lonaca je već prilikom izračuna na računalu pronašao slabu točku, zbog koje su nastajale vibracije te neugodne frekvencije. Provjera pomoću senzora i uređaja za mjerenje ubrzanja potvrdila je njegov rezultat: sporna točka je dobila pojačanje, vibracije su nestale.
Inače Ducati predstavlja iznimku u zboru motociklističkih marki, jer za razliku od drugih proizvođača ne pokušava potisnuti mehaničke zvukove. „Pompom“ kao tipičnim ritmom, blagim kuckanjem desmodromike, te čvrstim kucanjem radilice. Sve je jednako sveto inženjerima kao i kupcima.
Kod drugih komponenti dizajneri si doista daju mnogo truda kako bi se mehanička buka potisnula, ali ne nailaze uvijek na simpatije. Tarabusi je to iskusio na vlastitoj koži: „Razvijamo kućišta za suhu spojku koja imaju sve bolju izolaciju. I što se događa? Mnogi kupci odmah zamjenjuju taj dio s dijelom koji ima otvoreni poklopac“. Za neke Ducatiste zvučna kulisa je dobra tek ako spojka poprilično zvecka.
I određivanje timbra, odvija se na prototipu. Različiti filtri služe za eliminaciju visokih ili niskih frekvencija. Nakon toga slijedi provjera zvuka, u pravilu s kolegama iz tvrtke. Odluka je uvijek prepuštena akustičkom dojmu: „Jednom prilikom smo zvuk motora razvili isključivo u laboratoriju pomoću unaprijed definiranih parametara“, priča inženjer akustike, Pietro Vaccarini, iz Piaggia, koji je zadužen za skutere, ali i za Apriliju i Moto Guzzi. „Na kraju nam se nije svidio.“
Izrazito važnu ulogu za zvuk koji vozač percipira, uz ispuh ima i usisni trakt. Tako su u Yamahi kod modela Vmax otkrili da oba usisna kanala koja su pozicionirana u blizini vozača u kombinaciji s V4 motorom 1680 ccm, daju najbolju kombinaciju snage motora i zvuka. Testovi provedeni na motorima s većim radnim obujmom protekli su razočaravajuće. Sve testirane osobe bile su uvjerene da slušaju zvuk traktora.
Saznali smo koje su skutere Hrvati kupovali u 2024. godini |
Unos rabljenog iz inozemstva: Kako uštediti novac i vrijeme? |